Čuvali smo prirodu i u Veternici

Posjet članova Mladih čuvara prirode HPD-a  špilji Veternici

 

S više od sedam kilometara razgranatih kanala, Veternica je po veličini četvrta špilja u Hrvatskoj, a njezina dužina stalno se povećava nakon istraživačkih djelatnosti zagrebačkih speleologa. Duga je 7128 m, a prvih 380 m špilje uređeno je za posjetitelje. Ime je dobila po struji zraka (kajkavski: veter) koji se javlja na ulazu.

Ulaz u špilju leži na 320 m apsolutne visine. Veternica je na kontaktu litotamnijskih vapnenaca i dolomita. Sastoji se od glavnih kanala (2622 m) i zamršenoga sustava vodoravnih hodnika, kanala i dvorana. U završnom dijelu špilje teče potok, koji ponire na Ponikvama; ukupno je registrirano oko 15 vodenih tokova koji teku po kanalima špilje. Stalna temperatura špilje je 10 °C

Špilja Veternica zaštićena je 1979. godine kao geomorfološki spomenik prirode. Smještena je na jugozapadnom dijelu Medvednice, udaljena samo 9 km od centra Zagreba. Sa 7,1 km ukupne dužine svih kanala, Veternica je četvrta špilja u Hrvatskoj. Glavni kanal dugačak je 2,6 km, od čega je prvih 380 m elektrificirano i uređeno za turistički obilazak. Veternica predstavlja značajan paleontološki i arheološki lokalitet. Zeleni škriljevac je metamorfna stijena niskog stupnja, škriljave teksture i zelene boje (od zelenih minerala klorita, epidota i/ili aktinolita). Stijena je karakteristična za Medvednicu. Upotrebljava se kao građevinski, rjeđe kao ukrasni kamen.

 

Mladi čuvari prirode HPD-a osmislili su projekt  „Misli zeleno“  kojem je cilj poticati učenike zagrebačkih škola na češći odlazak u prirodu, upoznavanje prirodnih znamenitosti Zagreba  i raditi na očuvanju prirode. Prema planiranim aktivnostima projekta „Misli zeleno“ Mladi čuvari prirode su   21.10.2017. godine uspješno  proveli  terensku nastavu – Veternica

AUTORICE I VODITELJICE PROJEKTA : Lidija Žišković, prof., Jasna Tonšetić, prof., Renata Brzica, prof., Durđica Patafta, prof.

VODITELJICE RADIONICA : Višnja Šarić, prof. i Irena Škarica Milek, prof.

OSTVARENI SU SLJEDEĆI CILJEVI:

Pod stručnim vodstvom učenici su upoznati sa sadržajima turističkog dijela obilaska špilje. Također su upoznali paleontološke nalaze špilje i stalne stanovnike – zaštićene šišmiše. Učenici su uključeni i kroz interaktivne radionice u proučavanje životne zajednice šume na Medvednici. Bilo je prisutno 50 učenika iz 4 škole.

OPIS AKTIVNOSTI I REZULTATI:

Dana 21.10.2017.godine na području Medvednice održana je terenska nastava Veternica. Na terenskoj nastavi sudjelovali su učenici OŠ Augusta Šenoe, OŠ Marije Jurić Zagorke, OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića i  Drug ekonomske škole. Organiziranim prijevozom, Zelenom magistralom uputili smo se prema Ponikvama, te planinarskom stazom do PD Glavica.

Nakon kraćeg odmora uputili smo se prema špilji Veternici gdje smo saznali da je Veternica jedno je od najbogatijih nalazišta špiljskog medvjeda (Ursus spelaeus) te druge pleistocenske faune (kirhberški nosorog, golemi jelen, leopard, špiljski lav)

U špilji Veternica  nađeni su ostaci ognjišta i brojni artefakti (kameno oruđe i oružje) koje je pripadalo suvremenicima krapinskog neandertalskog pračovjeka, čija starost je utvrđena na oko 40 000 godina. Špilja Veternica služila je paleolitičkim lovcima kao sklonište ili boravište. U mlađim naslagama Veternice (neolitik, brončano doba) nađeno je nekoliko dobro očuvanih lubanja vrste Homo sapiens, te fragmenti keramike i zemljanih posuda, ukrasa itd., što svjedoči o postojanju “grobnice iz neolitika”. Isto tako, nađeni su neki predmeti iz rimskog doba (svjetiljka uljanica, kopča rimskog vojnika, novčići). Velika biološka vrijednost Veternice leži u činjenici da špilju naseljava čak 14 zaštićenih vrsta šišmiša, te nekoliko rijetkih i endemskih vrsta podzemnih beskralježnjaka.

Nakon obilaska špilje planinarskom stazom uputili smo se prema Gornjem Stenjevcu.  Na završnom dijelu planinarske staze u šumi provedene su radionice za učenike. Učenici su određivali vitalnu statistiku drveta, život biljaka u šumi, određivanje temperature tla, određivanje karbonata u tlu, određivanje boje tla, određivanje kiselosti tla- pH te sakupljali herbarij. Po završetku zanimljivih radionica i analize pojedinih abiotičkih i biotičkih čimbenika, uslijedila je anketa pod nazivom Mala škola ekologije, koja je bila kratki repetitorij svega što smo naučili toga dana.

Terenska je nastava prema ocjeni učenika poticajna i vrlo poučna, potiče ih na razmišljanja o prirodnoj i kulturnoj baštini Hrvatske, ali ih navodi i da promišljaju o važnosti zaštite okoliša.

Učenicima smo podijeliti potvrde Mladih čuvara prirode za Malu školu ekologije.

Lidija Žišković, prof.

Irena Škarica Milek, prof.