Korak u prošlost s 3.c

 

Učenici 3.c razreda su sa svojom učiteljicom Vlatkom Tepeš  o prošlosti općenito te o prošlosti svoga grada Zagreba učili kroz mnoštvo aktivnosti.

Projektna nastava ( Prošlost, sadašnjost, budućnost; Prošlost grada Zagreba ) se odvijala kroz mjesece veljača i ožujak. Sve aktivnosti provodile su se na nastavnim satovima Prirode i društva, Hrvatskog jezika, Sata razrednika i Tjelesne i zdravstvene kulture.

Ciljevi su bili omogućiti učenicima da ovladaju pojmovima sadašnjost, prošlost, budućnost na intuitivnoj i iskustvenoj razini. Stvarati prigode da ostvare cjelovit doživljaj zamišljajući slike iz  bliže povijesti na temelju vlastita sudjelovanja u istraživanju materijalnih i nematerijalnih povijesnih izvora (arhitektonski spomenici, namještaj, stari alati i predmeti za svakodnevnu uporabu, knjige, fotografije, filmski zapisi, priče, legende i drugi oblici usmene književnosti koji svjedoče o životu ljudi u prošlosti zavičaja).

Osposobiti učenike da razlikuju povijest, sadašnjost i budućnost uspoređujući uvjete i način života ljudi te da ovladaju jezičnim sredstvima za iskazivanje događaja u povijesti, sadašnjosti i budućnosti (prošlo, sadašnje i buduće glagolsko vrijeme).

Učenicima su bile ponuđene raznolike mogućnosti ostvarivanja novih spoznaja o prošlosti :

  1. Pozivanje gostiju u razred te razgovor s bakama i djedom o tome kako se nekad živjelo u Hrvatskom zagorju, Primorju i samom Zagrebu ( posjete Lanine, Tonkine, Petrove i Vitine bake te posjeta Petrovog djeda ).
  2. Posjet povijesnim spomenicima, razgledavanje starog dijela Zagreba te posjet Muzeju grada Zagreba u sklopu izvanučioničke nastave.
  3. Uključivanje roditelja u istraživanje prošlosti i izrada tematskih plakata ( Dječje igre u prošlosti, Prijevozna sredstva u prošlosti, Prehrana u prošlosti, Odijevanje u prošlosti, Svakodnevni uporabni predmeti iz prošlosti, Imena u mojoj obitelji ).
  4. Razgledavanjem fotografija i predmeta iz prošlosti i sadašnjosti.
  5. Gledanje kratkih dokumentarnih filmova o prošlosti grada Zagreba.
  6. Pisanje na staroj pisaćoj mašini te razgovor o daktilografiji kao nastavnom predmetu nekad u srednjim školama.
  7. Paljenje petrolejske lampe kako bi iskusili kako se nekad živjelo bez struje.
  8. Crtanje predaka na satu Likovne kulture.
  9. Igranjem stare igre „ Gumi – gumi „.
  10. Čitanje legendi iz knjige Grički top Dubravka Horvatića.
  11. Plesanje u paru na plesnjaku u našoj učionici – kao nekada – uz stare zagrebačke hitove ( slušali smo Ivu Robića, Dragu Diklića, Zdenku Vučković, Ivicu Šerfezi i druge ).
  12. Sudjelovanje u Parlaonici – raspravi je li bolje živjeti u sadašnjosti ili budućnosti.

 

Na kraju su učenici ispunili evaluacijski listić na kojem se sve aktivnosti ocijenili izuzetno zanimljivim.

 

Što im je bilo najzanimljivije, napisali su:

 

Vito: „ Najzanimljivija aktivnost mi je bila pisanje na pisaćoj mašini.“

 

Lana: „ Najzanimljivije mi je bilo kada je došla moja baka u naš razred i kada sam puno toga saznala od nje. Obilazak grada Zagreba mi je također bio najzanimljiviji jer sam saznala nešto što nisam prije znala. Na primjer da je crtić Surogat dobio Oskara.“

 

Antonio: „ Najzanimljivije mi je bilo paljenje petrolejske lampe zato što sam prvi put vidio kako su djeca u prošlosti pisala zadaću uz petrolejsku lampu. „

 

Dinka: „ Najzanimljivije mi je bilo crtanje djeda i kada smo plesali na plesnjaku. „

 

Lukas: „ Meni je najzanimljivije bilo kada sam radio plakat o starim igračkama zato što smo izrađivali stare igračke od drveta i jer smo se usput igrali i zabavljali. „

 

Borna: „ Najzanimljivije mi je bilo kad smo čitali legende iz knjige Grički top. Bilo je zabavno. „

 

Vlatka Tepeš, učiteljica 3.c razreda