21. rujna – Međunarodni dan mira
Međunarodni dan mira omogućuje svim pojedincima, organizacijama i nacijama da svojim jednostavnim djelima šire poruku mira. Taj dan je određen odlukom Opće skupštine Ujedinjenih naroda, da bi se godinu kasnije, 1982., prvi put slavio. Ta ista skupština je 2001.godine 21. rujna proglasila Međunarodnim danom mira. Nakon rasprave o uvođenju Međunarodnog dana mira i njegovom značenju zaključeno je da će on postojati kako bi se kontinuirano podsjećalo na potrebu mirovnih poruka i ideja među svim narodima i nacijama. Pjesme posvećene Međunarodnom danu mira su: One Love (http://www.youtube.com/watch?v=4xjPODksI08), Stand by me (http://www.youtube.com/watch?v=6MSVTg_WMsg&feature=related), te mnoge druge. Od osnutka do danas obilježavanju Međunarodnog dana mira priključili su se milijuni ljudi diljem svijeta. Svatko i svugdje može slaviti taj dan, bilo to samo jednostavnom gestom kao što je paljenje svijeća, molitvom ili meditacijom. Taj dan je jedinstveni instrument kojim se naglašava da je mir naša prvobitna zadaća ispred svih ostalih interesa i nesuglasica. U Hrvatskoj se Međunarodni dan mira slavi organiziranjem raznih volonterskih akcija, tako je u Zagrebu Volonterski centar Zagreb proveo promotivnu kampanju „Što ti možeš učiniti za mir“. Svrha kampanje je promicanje kulture mira među građanima Zagreba te borba protiv oblika govora mržnje i diskriminacije koji se pojavljuju u obliku grafita. Kampanja obuhvaća postavljanje plakata koji nose poruke mira na najprometnijim lokacijama u Zagrebu, uklanjanje natpisa mržnje i oslikavanje poruka mira na 6 lokacija te završno druženje uz koncert, film i predavanje.
Zamislite jedan dan bez nasilja, što bi to značilo za cijelo čovječanstvo?
Timotej Hunjet, 7.d
Kvantna levitacija
Čovjeku je oduvijek bila želja da leti, ali bez uporebe ikakve energije. Postoji jedan fenomen zvan kvantna levitacija koji fizičari proučavaju već stoljećima. Pri pojavi kvantne levitacije, tijelo koje levitira najčešće lebdi čvrsto u zraku kao da je zalijepljeno za neko staklo.
Da ne bi bilo zabune, efekt kvantne levitacije nije moguć bez magneta (kao ni jedan danas poznate levitacije). No, prednost ovog oblika levitacije jest ipak to što je magnet pasivni element. Objekt koji levitira mora u sebi sadržati kristale safira koji moraju biti ohlađeni na temperature nižu od 150 supneva celzijusevih. Takav kristal safira onda postaje superkonduktor te dobiva svoje vlastito magnetno polje. Uslađujući superkonduktor s magnetima, dobivamo snažno odbojno, ali istovremeno i privlačno polje, čime se postiže efekt levitacije. Jedini je problem koliko će dugo safir ostati ohlađen. Kvantna levitacija je možda novi izvor energije za čovječanstvo, ali i svakako rijetka i zanimljiva pojava.
Stjepan Brkić, 8.c
Esperanto
Esperanto je međunarodni umjetni jezik, kultura, ideja i pokret zajednica ljudi i način života, jedan novi prozor u svijet.
Što je esperanto? Esperanto je logičan i jednostavan međunarodni jezik stvoren da bi olakšao komunikaciju među ljudima različitih govornih sredina i kultura. Prvi udžbenik esperanta objavio je 1887. godine u Varšavi Lazar Ludwik Zamenhof. Rječnik esperanta ja nastao iz romanskih i germanskih jezika, a izgovor je preuzet iz slavenskih jezika.
Što je namjera esperanta? Esperanto nije prijetnja ostalim jezicima, već njihova nadopuna. On pruža zaštitu malim jezicima i trudi se da ostanu očuvani.
Zašto baš esperanto? Ako imate želju ili potrebu proširiti broj stranih jezika kojima se kasnije možete pohvaliti i koristiti, izaberite baš esperanto. On je za učenje navodno deset puta lakši od drugih nacionalnih jezika, a ujedno vrlo koristan.
Koliko dugo postoji esperanto? Esperanto postoji više od stotinu godina te tako ima mnogo govornika.
Ukoliko se odlučite naučiti esperanto, možete izabrati online tečaj (posjetite http://www.esperanto.hr/ te slušajte izgovor riječi ) ili krenuti na tečaj esperanta u gradu.
Melita Solina, 6.a
Lucija Iskerka, 6.a
Ovisnosti
Danas mnogi mladi nisu svjesni koliko im droga, alkohol, cigarete te mnoge druge štetne stvari mogu uništiti život. Ne shvaćaju da zbog cigareta imaju puno veću mogućnost dobiti rak pluća ili neku drugu neizlječivu bolest.
Nekoj djece roditelji puše ili imaju problema s alkoholizmom ili čak i drogama. Mislim da su roditelji većinom krivi što im djeca postanu ovisnici. Kada oni u njihovom okruženju puše ili piju, djecu to privlači, znatiželjni su te žele isprobati. Kada probaju, sve više i više im se sviđa i više ne žele prestati.
Poznajem mnoge vršnjake svojih godina koji su ovisni o cigaretama. Nisu ni svjesni koliko im pušenje može naškoditi. Vjerojatno se na taj način žele uklopiti u društvo. Djeca koja nikada nisu probala drogu ponekad bi čak i željela to učiniti da vide kako je to, ali ih je strah. Njihovi prijatelji su u tome već možda pravi “profesionalci”, tijelo im se na to već naviknulo. Roditelji vjerojatno ne znaju da im djeca to konzumiraju te im, dajući novac za sendvič, pecivo ili nešto drugo, zapravo olakšavaju put do loših stvari. Nakon nekog vremena, kad je ovisnost već izvjesna, uglavnom im iz začaranog kruga više nema pomoći. Neki su rekli da će sve promijeniti, da će ići na razna liječenja, na sve će pristati samo da prestanu biti ovisnici. Nažalost, malo ih iz pakla ovisnosti uspije i pobjeći.
Zato je najbolje da ne isprobavamo jačinu svog karaktera na konzumiranju ičega što je tako pogubno za nas, ali i za našu okolinu. Samo ćemo tako biti sigurni da izrastamo u zdravo, sposobno i samouvjereno mlado biće.
Anamarija Lulić, 8.d
