Jezikova juha

Kopipejst sa Fejsbuka

Uzeli smo mali predah od potrage za jezičnim pogrješkama po zagrebačkim ulicama dok nam  ne dođe ljepše vrijeme. U međuvremenu smo vam odlučili  pokazati neke virtualne/viralne zabilješke s jedne od stranica posvećenih uočavanju ponekad šaljivih, ali svejedno otužnih jezičnih “kreacija”.

Grafiteri, opismenite se

 

 

Drago nam je što u našem kvartu vlada plava boja, ali Dubrava je dio grada, a ne djelo pa je izvedeni lokativ dijelu (od dio), a ne djelu (od djelo). Molimo grafitere da ne čine više takva slovnička (ne)djela po našim dijelovima grada!

 

Jeste li pravilno napisali  novogodišnju čestitku?

 

Kada mislimo na sam praznik 1. siječnja, pišemo Nova godina jer se prva riječ u imenima blagdana i praznika piše velikim početnim slovom. To znači, ako smo nekomu čestitali Novu godinu, zaželjeli smo mu samo sretan prvi dan siječnja.  Mislimo li pak na cijelu nadolazeću godinu, trebamo pisati nova godina, jer ona nije vlastita imenica. Treća verzija ne postoji, znači da je i oblik Nova Godina potpuno nepravilan.

Impressum ili impresum

 

Imenica impresum preuzeta je iz latinskoga jezika (impressum-ono što je utisnuto) i označuje ukupnost podataka o nekoj publikaciji (izdavač, godina i mjesto izdanja, vlasnik autorskih prava i sl.).

Riječ je ušla u hrvatski jezik kao punopravan član i za nju nemamo svoju zamjenu te je taj latinizam postao udomaćena riječ. Kao takvu je trebamo i pisati po pravilima hrvatskog jezika, što znači da nemamo dvostruko s, pišemo samo impresum. Za potpunu točnost trebali smo odbaciti i latinski nastavak -um, no riječ je prihvaćena kao ovakva i nema potrebe za uvođenjem još jednog oblika.

U duhu Božića

 

Ova nas reklama mami da potrošimo 69 (točka i dvije nule su suvišne) kn na prigodni božićni dar, ali to je ovdje najmanji problem. Autor je u pet riječi uspio napraviti čak dvije pravopisne pogrješke. Božićna (fotografija) je posvojni pridjev od imenice Božić što zapravo znači mali Bog pa kao i sve takve umanjenice ima nastavak -ić. Prijedlog sa koristi se samo ako sljedeća riječ počinje glasovima s, š, z, ž ili u sebi sadrži glasovni skup ks ili ps pa bi ovdje trebalo koristiti prijedlog s. Naš prijedlog autoru reklame je da za božićni dar zaželi pravopisni priručnik hrvatskoga jezika.

Jezično smo patrolirali gradom

 

 

Baš nas zanima krije li se iza ove reklame frizer muškog spola koji šiša i žene i muškarce, ili šiša samo muškarce. Možda je frizer ženskog spola, odnosno frizerka, a frizira samo muške glave. Svejedno, možda ovaj natpis i ne spada u jezični savjetnik, ali naručitelju ipak savjetujemo da postavi logičniji natpis. Sve dok netko ne uđe u njegov/njezin frizerski salon, neće znati je li na pravome mjestu. Možda je to bio i cilj. Reklama čini čuda, zar ne?

U standardnom jeziku se  za nazive zatvorenih prostora daje prednost nastavku -onica, a ne -ona.

 

 

Možda je naručitelj ovog natpisa plaćao po otisnutom slovu ili je u tiskari nedostajalo slova j, ali zaista ne shvaćamo zašto su industrijski podovi morali postati industriski. Posvojni pridjev industrijski nastao je od imenice industrija i pri tome ne treba izgubiti niti jedan glas iz svog naziva.

 

 

Naši osmaši bi trebali znati koja riječ je u ovom primjeru nepravilno napisana. Za one ostale, koji se još nisu “upoznali” s glasovnom promjenom jotacijom, objasnit ćemo. Glagolska imenica plaćanje je nastala od glagola platiti kojem smo oduzeli infinitivnu osnovu (ali time ne i dostojanstvo) i dodali nastavak za glagolski pridjev trpni (-jen/-jan). Na granici osnove i nastavka dolazi do jotacije u kojoj nenepčanik t i glas j stvaraju novi nepčanik, glas ć, a ne č.

Formula: platiti>plat+jan>plaćan+je>plaćanje

ZAG-ova jezična patrola

Blagdan/praznik


U subotu, 8. listopada, Dan je neovisnosti. Povodom toga naučimo nešto korisno: Jesu li «blagdan» i «praznik» sinonimi?

Danas se sve češće zamjenjuje riječ praznik i blagdan iako nije riječ o sinonimima. Blagdan je svečani dan, posvećen nekom crkvenom događaju, a praznik je službeno neradni dan. U Hrvatskoj se službeno slave i vjerske i državne svetkovine, a neke se od njih i podudaraju. Tako su, npr. Nova godina i Velika Gospa i crkveni blagdan i državni praznik jer su službeno neradni dani, Dan domovinske zahvalnosti i Dan državnosti su samo državni praznici, a Sveti Nikola, Ivanje i Josipovo samo su vjerski blagdani i zato su inače radni dani. Isto tako znamo da praznike nazivamo dulje razdoblje bez nastave ( zimski, proljetni i ljetni praznici) . Usput, česta je pogreška učenika: «Nema škole.», što bi značilo da je škola fizički odsutna, srušena ili je nestala, što nije pravo značenje onoga što želimo reći, a to je da: «Nema nastave.» Sada možete sami zaključiti je li Dan neovisnosti blagdan ili praznik.

Monika Mišir, 8.d

Što je pogrješno?????

 

Jezična patrola

Jeste li uočili dvije pravopisne pogrješke na ovoj fotografiji ?

 

Da, u pravu ste, prva pravopisna pogrješka je riječ SVIJEŽI, a trebalo bi pisati SVJEŽI

Primjećujete li riječ – krofne (krafne) ? ZAG vas stavlja pred izazov.

Znate li da ne postoji hrvatski izraz, odnosno naziv za riječ – krafne?

Ako hrvatski izraz nije-krafna, što onda jest? Istražite!

ZAG-ova jezična patrola

Naučimo ispravno pozdravljati 

 

Ulazi profesorica u učionicu u večernjim satima. Treba li ona reći: „Djeco, dobra večer“ , ili „Djeco, dobar večer“?

Evo odgovora:

Uljudan pozdrav: „Dobra večer!“ čujemo svaku večer iako se rod imenice večer često pogrješno upotrijebi.

Čuje se i : „ Dobro veče!“ , „Dobar večer!“ i  „Dobra veče!“

–         što nije ispravno jer je imenica večer ženskog roda.

Dakle: ” To je bila lijepa večer.”

Zapamtimo da je ispravno reći samo : „Dobra večer.“

Slično je i s imenicom hvala.

I hvala je imenica ženskog roda.

Nije ispravno reći: “Veliko hvala”, “Hvala lijepo”, nego : “Velika hvala”, “Hvala lijepa” ili “Najljepša vam hvala”.

Monika Mišir, 8.d